zakonopravilo sveti sava

Zakonopravilo Svetog Save i intrige oko najvažnije knjige na srpskom jeziku

Konačno sam došao u posed knjige za kojom tragam godinama. Nomokanon Svetog Save je najvažnija knjiga na srpskom jeziku i prate je čudna dešavanja.

Zakonopravilo Svetog Save je sasvim sigurno najvažnija knjiga na srpskom jeziku. Možemo slobodno reći da se radi o osnivačkom dokumentu Nemanjićke Srbije. Po značaju odmah iza Zakonopravila dolazi Miroslavljevo jevanđelje za koje je po neko i čuo. Međutim osam vekova kasnije, prevod ove knjige na moderni jezik nije dostupan ljudima i za nju je retko ko uopšte i čuo. Naime postoji prevod ali on se više ne može nabaviti i na kupujem-prodajem sajtovima košta pravo malo bogatstvo.

zakonopravilo-nomokanon-cena

Cena Zakonopravila u oglasima

U vreme komunista ova knjiga se nije ni pominjala u osnovnim školama. U srednjim školama i na fakultetima bi se pomenula jako retko ali samo u podrugljivoj formi ”crkveni zakoni Svetog Save” i ”prepisani zakoni Vizantije”. Danas, knjigu ne možete nabaviti, a skenirana knjiga u pdf-u ne postoji na internetu. Najstariji Ilovački prepis ove knjige se nalazi u Zagrebu. Što više vremena prolazi sve više mi se čini kao da postoji zavera da ova knjiga nikada ne ugleda svetlost dana.

Lažne vesti

Ovih dana naiđem na vest Matice Srpske kako je štampano foto-tipsko izdanje Nomokanona (Sarajevski prepis). Oduševljen pošaljem mail sa pitanjem koliko košta i da li se može nabaviti. Međutim, ne dobijem odgovor.

Screen Shot 2020-02-26 at 23.01.45.jpg

Objava sa sajta Matice Srpske

Ne odustajem. Kontaktiram prijatelja koji inače pomaže oko sređivanja Hilandarske biblioteke i koji je član Matice Srpske i zna ljude u njihovoj biblioteci da se raspita koliko košta. Međutim, posle par dana dobijem odgovor da u biblioteci Matice Srpske nema te knjige uopšte u spisku. Bila je vest o tome, ali knjige nema… čudno. Kažu jedino što imaju na spisku je neka knjiga o Ilovačkom prepisu Nomokanona iz 2013. godine i pitaju me, preko tog prijatelja, da li me možda interesuje ta. Rekoh da me interesuje, međutim posle par dana dobijem odgovor da ni tu knjigu nemaju. Odnosno ona postoji u spisku ali da Matica nikada nije dobila primerke ove knjige za svoju biblioteku i još dodaju da je to baš čudno.

Screen Shot 2020-02-26 at 23.19.39.jpg

Izdanje Pravnog fakulteta

I meni je čudno jer ovo nije prvi put da pokušavam da nađem da li je neko objavio nešto o ovoj knjizi. Pre ovoga bila je još jedna vest da je Pravni fakultet navodno objavio prevod Nomokanona ali ni ta knjiga ne postoji i ne može da se nabavi. Da stvar bude još gora čuo sam da postoji spor oko kvaliteta prevoda tog izdanja.

Do pre desetak godina ova knjiga se nije ni pominjala u programu Pravnog fakulteta, a ni danas nije značajno obrađena. Inače, ova knjiga je deo programa na Pravnom fakultetu u Belorusiji… ali ne kod nas gde je nastala.

Voleo bih da nisam u pravu i da će se neko od ovih izdanja pojaviti ali pre nego što sam ovo napisao povukao sam gomile veza i kontakata od manastira do ministarstva kako bih dobio pravu sliku.

Pomoć sa Svete Gore

Kada sam već digao ruke od pokušaja da dođem u posed knjige dobio sam pomoć od jednog monaha iz Hilandara kojem sam poverio moju muku i on me je povezao sa profesorom Miodragom Petrovićem koji je ceo život posvetio prevođenju Nomokanona. Kao vrhunski teolog on je uspeo da dođe do same suštine i prenese nam prevod na moderan srpski jezik. Mnoge decenije je profesor posvetio upoređujući Savin staro-srpski i razne zakonike pisane na staro-grčkom i hebrejskom.

Gospodin Miodrag Petrović je zaista sveti čovek. Imao sam priliku da pričam par puta sa njim i da ga priupitam par stvari koje mi nisu bile jasne oko naše vere ali najvažnije od svega uspeo sam da dođem u posed Nomokanona (Zakonopravila) Svetog Save.

Interesantno, profesor nije hteo da proda knjigu bez dolaska na crkvenu službu. Ovo nije bilo jasno izrečeno ali smo se dogovorili da se vidimo jedno jutro na liturgiji. Međutim, ja nisam mogao tada i javim se da se vidimo neki drugi dan ali on mi kaže ”U redu, vidimo se na Akatistu (službi) u četvrtak”.

Nakon službe sam upoznao čoveka i imali smo prilike da natenane razgovaramo, što mi je bila velika čast. Knjigu sam dobio po ceni koju plaćaju manastiri i crkveni ljudi od 200 evra. Ova cena je zaista opravdana jer se radi o knjizi velikog formata, teškoj nekoliko kilograma, u kožnom povezu i vrhunskom papiru.

Probao sam da uzmem još jedan primerak za prijatelja ali to nije bilo moguće. Prijatelj je morao da dođe na službu lično nedelju dana kasnije i upozna se sa profesorom. Svaki primerak je obeležen, ima svoj broj i zna se kome je prodat.

Čudno, ali shvatio sam da sam do knjige došao uz preporuku sa Hilandara i da smo knjiga, ja i profesor vezani prisustvom na crkvenoj službi na neki način.

Objavljen je prvi deo prevoda i u pripremi je drugi deo koji se više bavi civilnim zakonima. Jedno od poslušanja koje sam dobio sa Hilandara je da pomognem profesoru da izađe i ta druga knjiga. Evo dela razgovora da biste shvatili koliko je neuhvatljiv taj zadatak:

– Znate kako profesore, ja sam dobio poslušanje da vam nekako pomognem oko izdavanja i prodaje knjige kako bi vi dovršili svoje delo.

– Nemojte da se ljutite, skoro je bila princeza Jelisaveta sa svojim ljudima i nudila je da finansira i pomogne izdavanje druge knjige ali ja sam to odbio. Znate ja sam tome život posvetio i ja ću tu stvar završiti. Dovoljno mi je da prodam po neki primerak i iz toga ja finansiram drugi deo knjige.

– Pa odlično, eto ja se bavim internetom pa bih mogao da vam pomognem da prodate više knjiga… – trudio sam se da ga ubedim.

– Kako mislite? Kao prodaja knjige na internetu? Ne to ne dolazi u obzir ovo je suviše važna knjiga da se tako prodaje…

– Pa dobro, nisam mislio kao klasična prodaja, već bih ja napisao par tekstova i predstavio knjigu i o čemu se radi… da što više ljudi sazna koliko je važna za nas i naš identitet. Mogao bih recimo staviti neki kontakt pa da vam se ljudi jave…

– Znate kako, ja mislim da to nije potrebno. Ljudi koje ovo interesuje će mene pronaći nekako… – ostade neumoljiv profesor.

Eto, morate naći profesora.

Kada se molim, pomenem profesora da cela stvar uspe. Miodrag sada ima oko 85. godina i ako ne dovrši svoj rad, nisam siguran da postoji neko ko može da to uradi umesto njega.

Osnivačka povelja naše države

Većina ljudi nikada nije čula za Zakonopravilo Svetog Save jer nikada nije pomenuto u školi. Mnogi se međutim sećaju lekcije iz istorije o Magna karti libertatum (Velika povelja sloboda), prvom pravnom dokumentu Engleske koji će kasnije dovesti do stvaranja parlamenta.

Ukratko u magna karti je engleski kralj obećao velikim vlastelinima da ih neće ubiti, oduzeti im imovinu i silovati im žene bez suda. Ova povlastica naravno nije garantovana sitnoj vlasteli, trgovcima, sveštenicima ili seljacima… ne, to se samo odnosilo na krupnu vlastelu. Interesantno, ispada da ovaj dokument nije sačuvan u originalu i da baš i ne mogu da se dogovore koji je tačno taj dokument o kome govore, ali o tome smo učili u školi…

Treba da znate da je za razliku od Magna karte koja je na jednom parčetu pergamenta, Zakonopravilo Svetog Save je napisano na preko 400 listova pergamenta u 70 poglavlja, donosi pravila za organizaciju crkve i zakone koji se odnose na stanovništvo i vlastelu. To je monumentalna knjiga težine 7 kg pisana rukom. To je osnivački dokument nemanjićke Srbije koji je umnožen po jedan primerak za svaku episkopiju.

U Zakonopravilu se nalaze zakoni koji štite porodicu, žene, decu, prosjake, pa i robove. Definisane su uloge vlastele, crkve i građana, postoje čak zakoni protiv korupcije. Ova knjiga je presudno uticala na razvoj srednjevekovnih država Bugarske, Moldavije, Vlaške i Rusije.

Srbija poslednja Rimska teritorija?

Ono što je najvažnije i što retko ko ima hrabrosti da kaže je da je Nomokanon čvrst dokaz da je Srbija tog vremena bila naslednik Rimskog carstva. U njemu se nalaze Justinijanovi zakoni, Prohiron (Gradski zakon), odluke svih Vaseljenskih sabora, tumačenje Aristinina i Zonare… svi najnoviji romejski zakoni toga vremena.

Da, dobro ste pročitali Rimskog carstva. Danas je popularan naziv Vizantija ali građani Vizantije nikada sebe tako nisu zvali, niti se država tako zvala. Zvala se Rimsko carstvo ili Romejsko na grčkom. Izraz Vizantija je izmišljotina Vatikana, kako bi izraz Rimsko carstvo ostao vezan za Italiju i Zapadnu Evropu. U SANU postoji Vizantološki institut u kome su okupljeni akademici koji neprestano podgrevaju zapadno-evropsku priču o Vizantiji.

Velike su posledice ove tvrdnje. Srbi danas misle da su seljački i partizanski sinovi, žele da postanu deo Evropske priče a gube iz vida svoje Rimsko poreklo i da su oduvek bili deo Evrope i geografski i civilizacijski.

Za naš narod i naš identitet bitno je da znamo da su naši kraljevi bili venčani sa ćerkama careva Rimskog carstva i da su zato nosili titulu Stefanos (ovenčan). Ta titula Stefan je značila da imaju pravo da naslede carsku titulu po krvi. Na kraju krajeva, dokaz za ovo je da smo i imali careve Rimskog carstva – Dušana, Uroša, Sinišu, Jovana.

Moderni istoričari se ubiše da nam objasne da je Dušan bio srpski car, a ne nikako car Rimskog carstva. Zašto? Pa zato što žele da nas ubede da je Romejsko carstvo isključivo grčko, a da smo mi mali Srbi bili samo posluga tu. Iako to svakako nije tačno. Zato retko čujete za srpskog cara Sinišu i Jovana jer se ne uklapaju u takav narativ.

I gde je krunski dokaz za ove tvrdnje – pa u Zakonopravilu Svetog Save jer to je pisani dokaz kontinuiteta pravnog poretka Romejskog carstva. Poznato je da je u trenutku kada je cela Grčka bila u rukama Osmanlija, Srbija bila poslednja slobodna teritorija Rimskog carstva.

I još jednu bitnu stvar treba reći. U to vreme državu je tvorila simfonija između plemstva i crkve. Zato Zakonopravilo čine zakoni crkveni i civilni jer je to drugo Rimsko carstvo od kad je glavni grad prebačen iz Rima u Carigrad bilo prva država po hrišćanskim zakonima – Božije carstvo. 

Byzantine_imperial_flag,_14th_century,_square.svg.png

(βασιλεὺς βασιλέων, βασιλεύων βασιλευόντωνBasileus Basileōn, Basileuōn Basileuontōn)

Srbija onog vremena je bila deo te priče, a pri tom imala svoju autonomiju (autokefaliju) i imala pravo da da Cara (stefanos). Od tada i imamo zastavu carske porodice Paleolog, kod nas poznatu kao ”četiri S”, a ustvari na njoj piše da je pravi vladar države – ”kralj kraljeva, gospodar gospodara” što je rečenica iz jevanđelja i odnosi se na Isusa Hrista.

Carstvo Božije koje se pominje na liturgiji kome se nadamo da će doći je ustvari sećanje na carstvo iz kog smo potekli, a kada se pomene Gospod ili Isus Hrist, pomislite na zastavu sa četiri ”ocila” jer njegovo ime tu piše. Eto vam šifrovane poruke kako da se vratimo sebi.

Danas mnogi ponavljaju floskule iz titovih udžbenika, da je crkva ”religiozna ustanova”, i ne razumeju da se radi o civilnoj instituciji iz doba Rimskog carstva koja je kod nas još uvek živa i u kojoj se pored moštiju naših kraljeva nalaze i koreni naših običaja i visoke kulture srednjeg veka.

Zato nema proučavanja istorije Srbije bez proučavanja istorije naše pravoslavne crkve a Zakonopravilo daje ključeve i odgovor za mnoga pitanja o našem identitetu.

 

Dodatak:

Ilovački prepis Nomokanona Svetog Save - Zakonopravilo

Sa naslovne strane

Evo jedne od gore navedenih knjiga ”Ilovački prepis Nomokanona ili Zakonopravila Svetog Save”, uspeo sam da je nađem u oglasima.

Ona nije velika kao ona glavna knjiga profesora Miodraga Petrovića oko koje sam se pomučio. Ova knjižica je više luksuzna brošura urađena povodom 770 godina od kad je izdato Zakonopravilo. Ima svega dve strane teksta o ovoj temi, ostatak knjige je luksuzno kolorno foto-tipsko izdanje dvadesetak stranica iz Nomokanona.

Ovaj prepis je urađen u manastiru Ilovica koji se nekada nalazio na Ostrvu cveća kod Tivta, poznato i kao Miholjska prevlaka. Ovih dana tamo se obnavlja srpski manastir i pažnju je privukao kada su izgradili krstionicu koju je vlast Mila Đukanovića krenula da sruši.

Inače moj put u istraživanje svega je krenuo pre 4-5 godina kada sam se šetao tuda i shvatio da je Miroslavljevo jevanđelje verovatno tu pisano.

Evo knjige u pdf-u ovde.

 

 

Ako niste čitali ostale delove teksta:

Savino Zakonopravilo 1 – duhovna elita

Savino Zakonopravilo 2 – mač istine

Savino Zakonopravilo 3. – pravoslavno carstvo i lažno carstvo

Savino Zakonopravilo 4. – Latinsko carstvo i pravoslavlje na rubu propasti

Ishrana u doba Svetog Save i šta znači ”ne jesti krv”?”

Konačno dostupan potpuni prevod Zakonopravila Svetog Save

Gotov je drugi deo Zakonopravila u prevodu profesora Miodraga Petrovića

Pojavilo se skenirano Zakonopravilo u .pdf formatu

Zakonopravilo knjigu možete kupiti ovde 8000 din (dostava uključena). Ljubazni i brzo odgovaraju!

52 Comments

  1. Сад си ми разбио сваку наду да ћу наћи Законо правило Светог Саве. Било ми је чудно како га нигде нема а сад ми је јасно и зашто.

  2. Miro

    Odličan tekst. Najviše mi se sviđa profesorov uslov za prodaju knjige.Miloše samo napred.
    Ako imate neki tutorijal za kaligrafiju ali staroslovenski jezik prosledite mi. Hvala unapred!!!

    • Хвала Миро :) , потребна је подршка јел кад кренете да причате другачију причу и откривате истину онда крећу и напади…

      Ја нисам баш неки пример и ставио сам овај видео као инспирацију да неки озбиљни калиграфи крену да праве видео клипове на ову тему… али ево:https://youtu.be/SJs00_wfeh0

  3. Branko

    Malo je reći da iznosite tvrdnje na sistem rekla -kazala.
    Bez ozbiljne i naučne rasprave, prosipate vekovnu mudrost a da akademike i struku omalovažavate. Moj iskren savet je da pustite istoričare i nauku da se bave ovim ozbiljnim pitanjima a da manje verujete u koje kakve istorijske zavere i Srbima samo znane nepravde.
    U suprotnom ,ne bi me čudilo da u sledećem tekstu objavite da je Sveti gral u riznici Hilandara…
    Srdačan pozdrav !!

    • Хехехе. А што ми морамо да се сложимо Бранко? Даљински у руку па мењајте канал.

      Пре него што сам написао ово године су проведене у проучавању ако ми верујете. Идем назад на изворе и анализирам својом главом. Покушавам да заобиђем демократски изгласане и друштвено пожељне закључке. Морате да прочитате чиме се бавим. Могао бих да напишем научну расправу али немам времена и не желим да се тиме бавим. Имате научне радове у САНУ, писали су их аутори титових уџбеника па онда изволите прочитајте тамо ако сматрате да је код њих све истинито.

      Ово је мој блог. Место где бацим по неку мисао или импресију. Волео бих када би инспирисао неког будућег историчара да се бави овим питањем. Мени не треба, ја сам тражио, копао и закључио. Ви верујте или немојте… мени је свеједно.

      Не знам на шта тачно мислите да је ”рекла-казала”. Тамо где је то случај ја сам то и рекао, тамо где постоји документ ја сам га навео. Хвала вам на искреном савету, имам и ја један за вас. Маните се испразног коментарисања, када имате замерку ви напишите тачно на шта сте мислили. Овако без прецизног навођења само губим време. То је исто као када бих ја претпоставио да сте ви неки мали аутошовиниста или партизанско дете па вас је увредило моје писање, ипак јасно ми је да вас не познајем па не бих да закључујем, зато прецизно пишем.

      Срдачан поздрав.

  4. Mira

    Postovanje Milose! Svaka vam cast.. Uvek se radujem da procitam nesto novo od vas. Samo napred uz Boziju pomoc..

  5. Fenomenalan tekst, zaista hvala na obradi ovako vazne teme. Podelio sam tekst na fejsbuku i dobio komentar od prijateljice koja je inace profesor knjizevnosti. Zeleo bih takodje da prenesem taj komentar i ovde, zbog objektivnosti i daljeg produbljivanja istina o ovoj temi.
    Citiram komentar koji sam dobio na Vas tekst:
    „Milane, dragi, netačna je tvrdnja iz teksta: “Većina ljudi nikada nije čula za Zakonopravilo Svetog Save jer nikada nije pomenuto u školi.”
    U školama, po propisanom nastavnom planu i programu, se jasno Nomokanon navodi kao jedno od značajnih Savinih dela, i to odvajkada. Ja učila kao gimnazijalka, a kasnije predavala svojim učenicima.
    Takodje, poznato je da Nomokanon predstavlja kompilaciju tadašnjih pravila, propisa (većinom crkvenog ili monaškog) življenja i da (u najvećoj meri) nije originalan.“

    S tim u vezi bilo bi mozda dobro korigovati deo iz teksta da se o ovome uopste ne uci u skoli, vec mozda navesti da se ne uci na pravilan i sveobuhvatan nacin.

    Sve najbolje u daljem radu, svaka cast na trudu i duhu!

    • Хвала Милане. Разумем све што каже ваша пријатељица и на неки начин је у праву, али опет и није. Објаснићу. У моје време Законоправило је такође било поменуто као Крмчија Светог Саве са врло површним објашњењем баш као што сте рекли да је то компилација правила и да није оригинална. Управо у том грму лежи зец.

      Прво не постоји превод и нико га од професора није читао. Преписиване су закључци некаквих стручњака који нису могли читати то дело јер нит су теолози, нит се разумеју толико у стари грчки језик да би могли да упореде оригинални текст разних законика са оним што је Сава написао. Зато оцена и закључци о том делу нису исправни.

      Није то никаква компилација и преписивање, већ се ради о увођењу законодавства Ромејског царства на српском језику. Ту нема простора за ”оригиналност” јер је Рашка држава део Ромејског царства а не незавина држава. Дакле управо се ради о ономе што сам навео – писаном доказу правног континуитета Римског царства у Србији. Дакле ради се о преводу на наш језик, имплементацији законодавства и едукацији аутокефалне цркве. Па када неко каже да је то ”компилација и да није оригиналан” ја видим дозу малициозности. Па онда каже ”црквеног и монашког живота”, што је само по себи не разумевање духа времена јер су манастири и црква били институција државе тога времена и нису биле пуки ”верски објекти” како их називају од доба Тита.

      Навешћу само речи Сергеја Викторовича Троицког да се ради о најважнијем правном делу не само српске, већ целе словенске писане литературе како по обиму, тако и по значају… Предаје се напамет са уџбеницима и закључцима преписаним из старијих радова и уџбеника чији су аутори били део титове номенклатуре…

      Тако да у праву је, помиње се на тај начин… али опет ја сматрам да се не помиње како треба. Крајњи резултат је да се људи шокирају када ја напишем да је то доказ континуитета Ромејско царства код нас и да су последњи Ромејски цареви Срби.

      Не узмите ми за зло што сам опширан, али треба ће пуно времена да се наратив промени…

  6. Милоше, скидам капу, од када сам открио Ваш сајт, радујем се сваком Вашем тексту. Оно што ми се највише свиђа је што мислите својом главом, и на основу информација које имате, износите став, што је данас реткост.

    Образовање нам све више иде ка томе да се школују медиокритети, и људи који су научени да слушају и раде како им се каже, јер овима на власти такви највише одговарају. Они људи који мисле својом главом, јесу људи који одскачу и који су често мета ових других, јер им је тешко да изађу из калупа у којег су постављени.

    Пример за ово који могу из личног искуства да наведем је хомеопатија, којом сам своју децу (од годину-две дана) лечио /плацебо код њих не постоји/, и која су ретко пила хемију коју преписује дом здравља, али када хомеопатију поменем докторима или својим колегама велики број је скептичан, док они који пробају и увере се на свом примеру да то ради, тек је онда прихватају.

    Тако да само напред и својом главом, свидело се то неком или не. И да погрешиш није страшно, нико од нас није непогрешив,

    • Хвала Зоране. Дуго сам размишљао да ли уопште да се упуштам у ове теме, али са друге стране ако сви ћуте ништа се никада неће променити. Овако постоји мала шанса да се људи заинтересују за своје порекло и крену сами мало да траже.

  7. Petar

    Poštovani Miloše,

    izuzetno cenim Vaše napore na rasvetljavanju naše istorije.
    Možete li da mi pojasnite šta ste želeli da kažete ovom rečenicom:
    „Poznato je da je u trenutku kada je cela Grčka bila u rukama Osmanlija, Srbija bila poslednja slobodna teritorija Rimskog carstva.“
    Govorite o periodu Nemanjića od Svetog Save, pa do Cara Dušana, Uroša, Siniše i Jovana … a pad Carigrada pod Turke se desio 1453. godine

    • Поздрав Петре, хвала.

      Не ради се само о периоду када је Грчка била у рукама Османлија, већ и о периоду када је била у рукама Латина.

      Рецимо у време Светог Саве и доношења Законоправила, ситуација на мапи је била оваква.

      Већи део Грчке су окупирали католици и Венеција. Турски део је био под Османлијама, Бугари су обећали верност Папи у то време. Замало да дође до слома Ромејскоц царства. Остао је Епирски деспотат, Никејско царство и Србија (која на мапи није приказана). Да није било краља Милутина који је помогао ослобођење Цариграда са 2.500 тешких коњаника, да Сава није спасао Свету гору, Грци би једноставно остали католици.

      Желим да кажем да је на самом почетку владавине Немањића Ромејско царство било бледа слика онога што је некада било. Срби су ту веома битан фактор и долази до укрштања владарских породица. Наши краљеви носе титуле деспота, преузимамо већину манастира на Светој гори, дајемо неколико царева. Наши цареви се не потписују као ”српски цареви” како нам то ”титови” историчари говоре, већ као ромејски цареви.

      Ево мапе стања на терену 1410. године, пред пад Византије. Као што видите Ромејско царство је на самом издисају са мало територије око Цариграда, Солуна и Морејски деспотат. Са друге стране у Албанији има неколико српских кнежевина, Србија је слободна.

      Проблем је у томе што се западна и грчка историјска школа труде да прикажу Србију као некакву одбеглу територију што по свему није исправно, већ је ситуација обрнута. До самог краја Немањићи су били део Ромејског царства и то свуда истицали. Другим речима Грчка је приграбила Византију као да је то грчко царство, али то није тачно.

      Сам пад Цариграда није толико ни битан, јер када је ослобођен након 70. година пљачке од стране католика, тај град више није био исти. Остало је 10-20% становника, трговачко преимућство је изгубљено, цар је одавно био у Никеји, па затим на српским територијама… Цариград је пао 1453., а пад српских територија је трајао још пола века (Србија 1459., Босна 1463., Херцеговина 1481. и Црна Гора 1496.).

      Пробаћу да напишем један детаљнији чланак о овоме, овако мало испада конфузно. Поента је да треба преиспитати шта је било Ромејско царство, где је било седиште цара, колико је био битан Цариград након Латина, колика је била улога Срба у царству јер овако смо заробљени у некој митологији о грчком царству која нам је пренета из застарелих уџбеника историје.

  8. R

    Ne radi link za skidanje….

  9. Горан Мијић

    Нешто ми овде није јасно. Разумем туђе интересе да се ова књига сакрије, али зашто се ми не потрудимо да постане доступна свима, ако је већ тако значајна? Зашто не може на интернет, зашто није за свакога? Зар не би требало да се потрудимо да се текст нађе на интернету, Пројекат Растко, или негде другде, доступан свима?

  10. Славко

    Поздрав Милоше. Мало сте ме збунили овим последњим текстом о процедури набавке превода Законоправила. Колико се сјећам ви сте већ, прије, набавили овај превод и објавили фотографије Законоправила.

  11. Шири се Савина реч…
    Арно Гујон и Законопрвило

  12. Витомир Нинић

    Поштовање Милоше!
    Интересује ме да ли се у Законоправилу Светог Саве спомиње ,,истребљење“ Богумила, што неки (гностици?) данас замерају Светом Сави и због тога га називају разним погрдним именима.

    Велики поздрав,

    Витомир

    • Поштовање Витомире, хвала на питању. Обрадићу једном ту тему за сада довољно је рећи да су Богумили били католички мисионари из бугарске цркве која је обећала папи своју верност. Стефан Немања (Свети Симеон) и Свети Сава су посветили своје животе духовној борби да протерају утицај католичке цркве из Србије. Зато ми је мало тужно када видим споменик Стефану Немањи са мачем у Београду. У његовој руци би требао да буде крст јер је у томе његов највећи значај за нас и наше претке….

      Свако добро.

  13. Дејан

    Поштовање Милоше.
    Објавио сам књигу под насловом
    Архиепископија Јустинијана
    Царев Град
    Трећи Рим.
    Да је Јустинијана трећа по части потврђује и Законоправило Светог Саве, (Сарајевски препис, стр 233, члан 22.)
    Волео бих да књигу у пдф-у проследим и Мирољубу Петровићу, а и Вама ако сте заинтересовани. Књига је већ послата скоро свим епископима СПЦ и имам пар позитивних одговара.
    Поздрав.

    • Поштовање Дејане, почаствован сам.
      Наравно да бих волео да имам вашу књигу али са посветом ако будете расположени. Послаћу вам податке у маилу. Ваш рад је изузетан и тек ће имати одјека када наши историчари прочитају Законоправило.

      Књига вам је одлична, ја сам је већ читао.

      Свако добро од Господа.

    • Илија Цокић

      Да ли би сте ми послали књигу на маил или ако је продајете на адресу. Хвала

Trackbacks for this post

  1. Savino Zakonopravilo 1. - duhovna elita - životne priče i monasi šaolina
  2. Савино Законоправило 1. - духовна елита - животне приче и монаси шаолина
  3. Савино Законоправило 3. - православно царствo и лажно царство - животне приче и монаси шаолина
  4. Savino Zakonopravilo 4. - Latinsko carstvo i pravoslavlje na rubu propasti - životne priče i monasi šaolina
  5. Савино Законоправило 4. - Латинско царство и православље на рубу пропасти - животне приче и монаси шаолина
  6. Исхрана у доба Светог Саве и шта значи ”не јести крв”? - животне приче и монаси шаолина
  7. Савино Законоправило 2 - мач истине - животне приче и монаси шаолина
  8. Savino Zakonopravilo 3. - pravoslavno carstvo i lažno carstvo - životne priče i monasi šaolina
  9. Ја сам пут, истина и живот - животне приче и монаси шаолина
  10. Ja sam put, istina i život - životne priče i monasi šaolina
  11. Savino Zakonopravilo 4. - Latinsko carstvo i pravoslavlje na rubu propasti - životne priče i monasi šaolina
  12. Духовни отац - животне приче и монаси шаолина
  13. Savino Zakonopravilo 2 - mač istine - životne priče i monasi šaolina
  14. Коначно доступан потпуни превод Законоправила Светог Саве - животне приче и монаси шаолина
  15. Konačno dostupan potpuni prevod Zakonopravila Svetog Save - životne priče i monasi šaolina
  16. Priča o srebrnom kovčegu Stefana Nemanje - životne priče i monasi šaolina
  17. Прича о сребрном ковчегу Стефана Немање - TAMO DALEKO
  18. Разлика између правоверја Светог Саве и данашњег православља - животне приче и монаси шаолина
  19. Razlika između pravoverja Svetog Save i današnjeg pravoslavlja - životne priče i monasi šaolina
  20. Gotov je drugi deo Zakonopravila u prevodu profesora Miodraga Petrovića - životne priče i monasi šaolina
  21. Терапија за душу - аутофагија, медитација и промена свести - животне приче и монаси шаолина
  22. Terapija za dušu - autofagija, meditacija i promena svesti - životne priče i monasi šaolina