Teorija porekla imena Srbi od crvene boje

Čitam ovih dana jedan zbornik Srpske Kraljevske akademije iz 1938. godine pod naslovom ”Konstantinova Srbica na Bistrici u Grčkoj” i tamo nailazim na interesantnu teoriju porekla naziva Srbin od lingviste Petra Skoka.

Naime rimski car Konstantin Porfirogenit koji je napisao istoriju carstva (De administrando imperio), u tom delu pominje kako se Srbi zovu po obući cipelicama Srbuljama. Radi se o jeftinoj obući, vrsti sandalica napravljenim od kožnih trakica. U to vreme nije postojala reč traka već se koristila reč ”crvulje” jer kožne trakice su duguljastog oblika i podsećaju na crve, crviće.

Jasno je da se radi o jednoj vrsti opanaka a slični se i danas prave kod nas i zovu se ”crvuljak”.

crvuljak-opanak-srbuljak

Srpski opanak – crvuljak

Gospodin Skok u knjizi navodi da se radi o ”crevuljama”, međutim ja se ne slažem sa ovim jer nije prirodno da se stvari nazivaju po unutrašnjim organima i sa druge strane crv je bliže osnovi srb nego cre kod reči ”crevo”.

Zbog osobenosti romejskog jezika (grčkog) jasan je prelaz sa srpskog ”crvulje” na grčki ”srbulje”, gde slovo c prelazi u s i slovo v u b. Otuda dobijamo Serblji ili Srblji ili Srbi. Car Dušan u svom zakoniku koristi reč serblji za običan narod – zemljoradnike, opančare.

Ovo nije čudno jer je recimo poznato da je rimski car Kaligula dobio naziv po vojnim čizmama. Naime kaligula (čizmica) je deminutiv od kaliga (čizma). Interesantno rimska vojna čizma kaliga je jako slična srpskoj reči kaljuga (blato).

Elem, kada sam ranije tragao za poreklom reči Srbi odmah sam naišao na dva pravca, jedan koji govori o sečivu srpu o kome sam pisao i drugi koji ide ka reči crv o kome ću sada napisati.

Cinabarit ruda

Naime, od doba Vinčanske kulture na ovim prostorima se koristi ruda cinabarit za dobijanje crvene boje. Tom bojom vinčanci su bojili tkaninu, suđe, svoje obraze i religijske figurice. Rudnici ove rude u svetu su jako retki a najkvalitetniji je rudnik pored Avale gde se još iz doba neolita vadi cinabarit.

Poznato je recimo da se rudnik cinabarita nalazi kod čuvenog religijskog središta u Turskoj – Gobekli-tepe ali tamo ruda nije dobrog kvaliteta kao kod Avale.

Uvek mi je bilo čudno zašto crvi i crvena boja imaju isti koren reči. Međutim cinabarit razrešava ovu dilemu jer se od starine ta ruda u srpskom jeziku naziva crvacCrvac daje crvenu boju jer je ljudi dobijaju kada kao crvi odlaze ispod zemlje bušeći rupe. Takođe krv je bliska rečni crv koja je takođe crvene boje.

Crvena boja iz Vinče u upotrebi za bojenje tkanine, tela i u religijskoj upotrebi.

Crvena boja ima veliki značaj u našoj kulturi. Treba pomenuti da je osnovna boja naše zastave, da se ovde pije crveno vino, da su crvenu boju Turci zabranjivali u Srbiji. Obična raja nije smela da nosi crvenu boju već tkanine samo skromnih boja – smeđa, bela, crna. Turci su nosili crvenu boju oko pasa i na kapi kao znak primata. Međutim, nakon oslobođenja od turaka naša narodna nošnja ponovo puca od crvene boje.

rašani-srbi-i-crvena-boja

Rašani – Srbi i crvena boja nošnje

I daleko pre dolaska Turaka, za vreme Rimskog carstva zna se da je crvena boja bila boja plemstva i da su plemići nosili crvene plašteve.

Crvena kao boja plemstva, ratnika i vlasti.

Siguran sam da možemo napraviti vezu od Vinče, preko Rima, do današnjih dana preko crvca, crvene i crvulja.

Takođe, reč Raška kako se zvala srpska država u vreme Svetog Save znači ”crvena”. Znamo pesmu ”Ruse kose djevo imaš” odnosi se na riđu – crvenu boju. Kada gvožđe rđa ono dobija riđu boju. Otuda i ime Rusi, mesto Ras, Rašani sve to ima isti koren crvenu boju koja se verovatno odnosi na nošnju, boju tena kože ili zastavu.

Eto pročitah rad koji je Skoko napisao pa me inspirisalo da malo produbim priču i napravim kratku belešku o opanku crvulji, crvenoj boji i Srbima.

miloš-stanić-kolekcija

Rad Petra Skoka

5 Comments

  1. Реч „црвено“ се помиње у Ново Завету и ово су изводи ове лексеме из најранијих периода које имамо сачуване. Глагољично Маријино Јеванђеље сам дао и у дословном преслову на ћирилици.

    1160210 ⰲⰵⰴⱃⱁ ⱍⱃⱏⰿⱏⱀⱆⰵⱅⱏ ⱄⱔ ⱀ҃ⰱⱁ ·
    1160300 ⰺ ⱓⱅⱃⱁ ⰴⱐⱀⰵⱄⱐ ⰸⰻⰿⰵⱀⱏ · ⱍⱃⱏⰿⱏⱀⱆⰵⱅⱏ ⰱⱁ ⱄⱔ ⰴⱃⱔⱄⰵⰾⱆⱗ ⱀ҃ⰱⱁ ·

    1160210 ведро чръмънꙋетъ сѧ н҃бо ·
    1160300 ꙇ ютро дьнесь зименъ · чръмънꙋетъ бо сѧ дрѧселꙋѩ н҃бо ·
    https://wikisource.org/wiki/%D0%9C%D0%B0%D1%80%D0%B8%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B5_%D0%B5%D0%B2%D0%B0%D0%BD%D0%B3%D0%B5%D0%BB%D0%B8%D0%B5_(%D0%B3%D0%BB%D0%B0%D0%B3%D0%BE%D0%BB%D0%B8%D1%86%D0%B0)/%D0%95%D0%B2%D0%B0%D0%BD%D0%B3%D0%B5%D0%BB%D0%B8%D0%B5_%D0%BE%D1%82_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D1%84%D0%B5%D1%8F

    🇷🇸 А он одговарајући рече им: Увече говорите: биће ведро, јер је небо црвено.
    И ујутру: данас ће бити непогода, јер је небо црвено и мутно. Лицемјери, лице небеско умијете распознавати, а знаке времена не можете?

    🇷🇺 Он же сказал им в ответ: вечером вы говорите: будет вёдро, потому что небо красно
    https://www.pouke.org/svetopismo/biblija.php?lang=sinod&lang2=ruski&book=40&chap=16

    чермнуетбося
    http://www.my-bible.info/biblio/bib_tsek_rus/ev_matf.html#g16

    чермнѹ́етбосѧ
    https://bible.by/elzs/40/16/

    чрьмиоасть – чрьмьнуеть (потребно симетрично Ч)
    https://dais.sanu.ac.rs/bitstream/id/3735/Rodic_Jovanovic_Miroslavljevo_jevandjelje.pdf
    45. страница у ПДФ-у

  2. Bodiroga

    poreklo imena je jasno.SERVI (SLUGE). Bili su jako dobre sluge Romejima. tako su i dobili zemlju i dozvolu da ostanu, od cara romejskoga.

    • Не бих се сложио. То тумачење је уствари тумачење из доба титових историчара, надам се да им не верујете. Servi уопште није погрдна реч и нема значење само ”роба” и ”слуге”, тај израз се такође користио за војску, гарду и вазале. Рецимо још у старом Риму су Преторијанску гарду чинили становници Илирије и Далмације јер су крупни и добри борци, исто као данас црногорци и далматинци. И за њих је кориштен израз ”серви” такође иако су били најелитнија формација која је често касније давала будућег цара. Многи преторијанци су постали цареви, а у историји Римског царства је позната фаза ”царева-војника” који су управо долазили са територије бивше Југославије и то највише из Србије. Највише римских царева су дале данашња Србија и данашња Италија.

    • Jovan T.

      Pa i nisu bili dobre sluge.

  3. Milos II

    Skoro sam gledao Radovana Damjanovica bas je pricao na ovu temu

Leave a Reply