Poruka Ćirila Slovenima

Prijatelj mi je pričao kako je u Hilendaru obrađivao jedan dokument od Konstantina Filozofa. Na prvi momenat pomislih da se radi o dobu despota Stefana Lazarevića, međutim radi se o drugom Konstantinu Filozofu – Ćirilu, našem apostolu pismenosti.

Bio sam potpuno zatečen jer sam već dosta istraživao na temu Ćirila i Metodija ali uopšte nisam čuo za ovaj dokument. LJudi moji, imamo potpuno potvrđen dokument koji je napisao sam Ćirilo koji je potpuno nepoznat našoj širokoj javnosti.

Da stvar bude još gora, na srpskom ne postoji lako dostupan prevod ovog teksta ili barem ja nisam mogao da ga nađem. Naravno ovaj spis je poznat akademskoj zajednici i nekoliko naših istoričara se u prošlosti njime bavilo.

Tekst je napisan 863. godine kao predgovor prvom prevodu jevanđelja na staroslovenski jezik. Poznat je pod nazivom Proglas Konstantina Filosofa. Najstariji prepis ovog dokumenta je sačuvan u Hilendaru. Za mesto nastanka ovog dokumenta navodi se Velika Moravija. Već sam radio istraživanje i emisiju na ovu temu (link na kraju teksta) pa mislim da se velikom pouzdanošću možemo da tvrdimo da je dokument verovatno nastao u današnjoj Srbiji u oblasti od sliva Velike Morave, do Sirmijuma – ne znamo tačno.

Interesantno od četiri sačuvana prepisa tri najstarija su iz Srbije. Najstariji je onaj iz Hilendara iz 13. veka. Drugi i treći spis su poznati kao Hludovljev i Giljferdingov, a ustvari Giljferdingov je iz Peći, a Hludovljev je srpski napisan između 1308. i 1311. godine, da ga je pisao anagnost Radin „Nagoričanin“, iz Nagoričina kod Skoplja, i da je pisan u Sušici. Onaj četvrti je iz Rusije ali mnogo kasnije iz 16. veka.

Dakle tri najstarija prepisa Ćirilovog predgovora su poreklom iz Srbije. Dva od ta tri su danas u Rusiji. Šta bi dali Poljaci ili Rusi da je ovaj spis sa njihovog podneblja, to bi se svuda čulo. Međutim, Srbija ovaj spis ni ne pominje u školskom programu. Za mene ovo je još jedan argument da je Velika Moravija bila kod nas, na našem terenu jer su najstariji sačuvani prepisi upravo nađeni kod nas.

Našao sam jedan prevod na srbskom ali nije mi se dopao pa sam se sam upustio u ispravljanje prevoda prema staroslovenskom tekstu koji sam pronašao. Evo mojeg tumačenja, praštajte ako se neka greška podvukla.

Predgovor Ćirilov (Konstantina Filozofa)

Predgovor svetom Jevanđelju:

Kako su proroci već prorekli,
Hristos će okupiti narode,
jer je On svetlost celog sveta,
to se ispuni u ovom sedmom milenijumu.

Jer je rečno: slepi će progledati,
gluvi će čuti slovo pisano.
Boga će, videti dostojni.

Zato slušajte, Sloveni, ovo:
dar vam je od Boga dat,
dar Božji sa desne strane,
dar duhovni, nikako telesni*, (*prolazni)
dušama onim koje ga prime.

Matej, Marko, Luka i Jovan
uče sav narod govoreći:

Onaj ko vidi lepotu svoje duše,
vole će i radovaće se,
grehovnu tamu odagnati,
i trulež svoga tela odložiti*, (*smrt)
i rajski život steći,
i izbeći plamen ognja.

Slušajte sada svojim umom,
slušajte slovenski narodi svi,
slušajte reč koja od Boga dođe,
reč koja je hrana ljudske duše,
reč koja krepi i srce i um,
reč koja priprema čoveka da pozna Boga.

Jer kao što oku bez svetlosti nema radosti
jer nemože videti Božju tvorevinu,
niti mu je sve lepo, niti vidljivo,
tako i svaka duša bez knjiga,
neće upoznati zakone Božje,
zakona književnog i duhovnog,
zakona koji raj Božji otkriva.

Ko nije čuo tutanj groma,
može li se Boga bojati?
ili ko nije osetio miris cveća,
kako će Božje čudo razumeti?

Ili usta koja slatko ne okuse,
kamenim čine čoveka.
Tako i duša bez knjiga
kod ljudi ostaje mrtva.

Sve ovo mi, braćo, promislismo
da bi dali podoban savet,
koji sve ljude odvaja
od skotskog života i pohote,
da ne biste imali um nerazumni,
zbog slušanja reči na tuđem jeziku,
čak iako čujete crkvena zvona*. (*čak i u okviru crkve)

Jer sveti Pavle reče:
Kada molitvu svoju uznosite Bogu,
bolje pet reči da izgovorim,
svojim razumom govoreći,
da ih i sva braća razumeju,
nego mnoštvo reči nerazumnih.

Onaj čovek koji ne razume,
i iz knjiga ne shvata mudrost priče,
hoće li moći da objasni smisao nama?

Jer kao što trulež telu preti,
sve kvari, i na kraju se raspada,
kada svoje hrane nema,
tako svaka duša vene,
kada Božji život nema,
jer reč Božju ne sluša.

Još jednu mudru stvar da vam kežem
vama dragim ljudima,
koji želite da rastete Božjim rastom:
ali koji nemate dovoljno vere,
kao kad seme padne na njivu,
tako i na srca ljudska pada,
kiša Božjih reči da nahrane,
da uzraste plod Božji još više.

Ko može priče sve da objasni,
raznim narodima bez knjiga,
on glasom smisla ne govori.
Čak i ako govori sve jezike,
samo pokazuje nemoć njihovu.

Nego, svoju priču da dodam,
mnogo uma u malo reči kazujući.

Goli su svi narodi bez knjiga,
jer se ne mogu boriti bez oružja
sa protivnikom duša naših,
i lako će postati muka večnih plen.

Ako, narodi, vraga ne volite,
nego mislite da se s njim borite vrlo,
otvorite pažljivo vrata uma,
oružje primite čvrsto sada,
koje kuju knjige Gospodnje,
u glavu snažno udrite lukavoga.

Ova slova — ko ih primi,
tome Hristos mudrost govori
i duše vaše rečima krepi,
sa apostolima i prorocima svim.

Jer oni koji budu pismeni
biće kadri vraga ubiti,
prinoseći Bogu dobru pobedu,
bežeći od truleži gnojnoga tela,
tela čiji je život kao u snu;
ne padajući, već će krepko stojeći,
javiće se Bogu kao hrabri,
i stojeći s desne strane Božjeg prestola,
kada ognjem bude sudio narodima,
radujući se sa anđelima u vekove,
večno slaveći milostivoga Boga,
knjigama svim napisanim,
Bogu milostivom pojaće.

NJemu priliči svaka slava,
čast i hvala, Božjem Sinu, svagda,
sa Ocem i Svetim Duhom,
u vjek vekova, od sve tvari.

Amin.

Divan tekst. Smatram da ovaj predgovor treba da stoji ispred svakog Jevanđelja koje se štampa kod nas i da bi ovaj tekst trebalo uneti u osnovne škole za više razrede sa naglaskom na sledećim porukama:

  • Slovenima pismenost dođe od Boga (kroz crkvu, patrijarha Fotija i Konstantina Filosofa)
  • poznavanje mudrosti Jevanđelja spasava čoveka – daje mu zdravlje, ljubav, radost i pomaže mu da se izbori sa svojim krstom koji svako nosi.
  • bez pismenosti i proučavanja knjiga duša vene jer smisao mudrih priča nedostaje
  • džaba je mnoštvo poruka na stranom jeziku kada se smisao ne razume, bolje pet reči svojim razumom Bogu uzneti
  • knjige će pomoći slovenskim narodima da se izbore sa duhovnim protivnikom
  • telesno je prolazno, duhovno je zanavek. Knjige hrane dušu, a duša je večna.

Na kraju dajem i svoju belešku prevoda pa ako neko ima bolji prevod evo red po red, za lakše praćenje.

Br.OriginalPrevod
1Proglasъ ѥsmь svѧtou ѥvanьgelью:Predgovor svetom Jevanđelju:
2Ꙗko proroci prorekli sѫtъ prѣžde,Kako su proroci već ranije prorekli,
3Hristъ grѧdetъ sъbьratъ ѩzꙑkъ,Hristos će sabrati narode,
4Svѣtъ bo ѥstъ vьsemou mirou semou.jer je On svetlost celog sveta.
5Se sъbꙑstъ sѧ vъ sedmꙑi vѣkъ sь.To se ispuni u ovom sedmom milenijumu.
6Rѣšѧ bo oni: slѣpїi prozьrѧtъ,Jer je rečno: slepi će progledati,
7glousi slꙑšѧtъ slovo boukъvьnoѥ.gluvi će čuti slovo pisano.
8Boga že ѹbo poznati dostoitъ.Boga će, videti dostojni.
9Togo že radi slꙑšite, Slovѣne, si:Zato slušajte, Sloveni, ovo:
10Darъ bo ѥstъ otъ Boga sь danъ,dar vam je od Boga dat,
11darъ božїi ѥstъ desnꙑѩ čѧsti,dar Božji sa desne strane,
12darъ doušamъ, nikoliže tьlѣѩ,dar duhovni, nikako telesni,
13doušamъ tѣmъ, ѩže i prїimѫtъ.dušama onim koje ga prime.
14Matъѳei, Mar(ъ)ko, Louka i ІѡannъMatej, Marko, Luka i Jovan
15ѹčѧtъ vьsь narodъ glagolѭšte:uče sav narod govoreći:
16Ѥliko bo svoihъ doušь lѣpotѫOnaj ko vidi lepotu svoje duše,
17viditъ, lюbite bo radovati sѧ,vole će i radovaće se,
18grѣhovьnѫ že tьmѫ ѿgъnatigrehovnu tamu odagnati,
19i mira sego tьlѭ ѿložitii trulež svoga tela odložiti, (smrt)
20i raiskoѥ žitіѥ prіobrѣstii rajski život steći,
21i izbѣžati otъ ogni gorѫšta,i izbeći plamen ognja.
22slꙑšite nꙑnѣ otъ svoѥgo ѹma,Slušajte sada svojim umom,
23slꙑšite slovѣnьskъ narodъ vьsь,slušajte slovenski narodi svi,
24slꙑšite slovo, otъ Boga prїide,slušajte reč koja od Boga dođe,
25slovo že krъmѧ človѣčьskꙑѩ doušѧ,reč koja je hrana ljudske duše,
26slovo že krѣpѧ i srьdьce i ѹmъ,reč koja krepi i srce i um,
27slovo se gotovaѩ Boga poznati.reč koja priprema čoveka da pozna Boga.
28Ꙗko besvѣta radostь ne bѫdetъJer kao što oku bez svetlosti nema radosti
29okou vidѧštю božіѭ tvarь vьsѭjer nemože videti Božju tvorevinu,
30nъ vьse ni lѣpo ni vidimo ѥstъ,niti mu je sve lepo, niti vidljivo,
31tako i douša vьsꙗka bez boukъvъtako i svaka duša bez knjiga,
32ne sъvѣdѫšti zakona že božіꙗ,neće upoznati zakone Božje,
33zakona kъnižьna i douhovьna,zakona književnog i duhovnog,
34zakona rai božїi ꙗvlꙗѭšta.zakona koji raj Božji otkriva.
35Kꙑi bo slouhъ gromьnaѥgo tѫtьnaKo nije čuo tutanj groma,
36ne slꙑšѧ, Boga možetъ boꙗti sѧ?može li se Boga bojati?
37Nozdri že pakꙑ, cvѣta ne ѫhaѭšti,ili ko nije osetio miris cveća,
38kako božьѥ čюdo razoumѣѥte?kako će Božje čudo razumeti?
39Ѹsta bo, ꙗže sladъka ne čюѭtъ,Ili usta koja slatko ne okuse,
40ꙗko kamѣna tvorѧtъ že človѣka.kamenim čine čoveka.
41Pače že sego douša bezboukъvьnaTako i duša bez knjiga
42ꙗvlꙗѥtъ sѧ vъ človѣcѣhъ mrьtva.kod ljudi ostaje mrtva.
43Se že vьse mꙑ, bratіѥ sъmꙑslѧšteSve ovo mi, braćo, promislismo
44glagolѥmъ sъvѣtъ podobaѭštь,da bi dali podoban savet,
45iže človѣkꙑ vьsѩ ѿlѫčitъkoji sve ljude odvaja
46otъ žitiꙗ skotьska i pohoti,od skotskog života i pohote,
47da ne imѫšte ѹmъ nerazoumьnъ,da ne biste imali um nerazumni,
48touždemь ѩzꙑkomь slꙑšѧщe slovozbog slušanja reči na tuđem jeziku,
49ꙗko mѣdьna zvona glasъ slꙑšite.čak iako čujete crkvena zvona. (čak i u okviru crkve)
50Se bo svѧtꙑi Pavьlъ ѹčѧ reče:Jer sveti Pavle reče:
51Molitvѫ svoѭ vъzdaѩ prѣžde Bogou,Molitvu svoju najpre uznoseći Bogu,
52ꙗko hoštѭ slovesъ pѧtь izdreštihoću pet reči da izgovorim
53sъ razoumomь svoimь glagolati,svojim razumom govoreći,
54da i vьse bratьꙗ razoumѣѭtъ,da ih i sva braća razumeju,
55neže tьmѫ slovesъ nerazoumьnъ.nego mnoštvo reči nerazumnih.
56Kꙑi bo človѣkъ ne razoumѣѥtъ,Onaj čovek koji ne razume,
57kꙑi ne proložitъ pritъčѧ mѫdrꙑ,i iz knjiga ne shvata mudrost priče,
58sъkazaѭštіѩ besѣdꙑ pravꙑ namъ?hoće li moći da objasni smisao nama?
59Ꙗko bo tьlꙗ plъtьhъ nastoitъ,Jer kao što trulež telu preti,
60vьse tьlѧšti, pače gnoꙗ gnoѩšti,sve kvarei, i na kraju se raspada,
61ѥgna svoѥgo brašьna ne imatъ,kada svoje hrane nema,
62tako douša vьsꙗka opadaѥtъtako svaka duša vene,
63žizni, božіꙗ ne imѫšti života,kada Božji život nema,
64ѥgda slovese božіꙗ ne slꙑšitъ.jer reč Božju ne sluša.
65Inѫ že pakꙑ pritъčѫ mѫdrѫ dzѣloJoš jednu mudru stvar da vam kežem
66da glagolѥmъ, človѣci, lюbѧšte sѧ,vama dragim ljudima,
67hotѧšte rasti božіѥmь rastomь,koji želite da rastete Božjim rastom:
68kъto bo vѣrꙑ seѩ ne vѣstъ pravꙑ,ali koji nemate dovoljno vere,
69ꙗko sѣmeni padaѭštю na nivѣ,kao kad seme padne na njivu,
70tako na srьdьcihъ človѣčьscѣhъ,tako i na srca ljudska pada,
71dъždꙗ božїi boukъvъ trѣbouѭšte,kiša Božjih reči da nahrane,
72da vъzdrastetъ plodъ božїi pače.da uzraste plod Božji još više.
73Kъto možetъ pritъče vьsѥ rešti,Ko može priče sve da objasni,
74obličaѭštѧ bes knigъ ѩzꙑkꙑ,raznim narodima bez knjiga,
75vъ glasѣ sъmꙑslьnѣ ne glagolѭšte.on glasom smisla ne govori.
76Ni ašte ѹmѣѥtъ ѩzꙑkꙑ vьsѩ,Čak i ako govori sve jezike,
77možetъ sъkazati nemoštь sihъ.samo pokazuje nemoć njihovu.
78Obače svoѭ pritъčѭ da pristavlѭ,Nego, svoju priču da dodam,
79mъnogъ ѹmъ vъ malѣ rѣči kažѧ.mnogo uma u malo reči kazujući.
80Nazi bo vьsi bes knigъ ѩzꙑciGoli su svi narodi bez knjiga,
81brati sѧ ne mogѫšte bez orѫžіꙗjer se ne mogu boriti bez oružja
82sъ protivьnikomь doušь našihъsa protivnikom duša naših,
83gotovi mѫkꙑ vѣčьnꙑѩ vъ plѣnъ.i lako će postati muka večnih plen.
84Iže bo vraga, ѩzꙑci, ne lюbite,Ako, narodi, ćavola ne volite,
85brati že sѧ sъ nimь mꙑslѧšte dzѣlo,nego mislite da se s njim borite vrlo,
86ѿvrьzѣte priležьno ѹmou dvьri,otvorite pažljivo vrata uma,
87orѫžіѥ prїimъše tvrьdo nꙑnѣ,oružje primite čvrsto sada,
88ѥže kouѭtъ kъnigꙑ Gospodьnѥ,koje kuju knjige Gospodnje,
89glavѫ tьrѫšte neprіꙗzni velьmi.u glavu snažno udrite lukavoga.
90Boukъvi sіѩ, iže bo prїimetъOva slova — ko ih primi,
91mѫdrostь tomou Hristosъ glagolѥtъtome Hristos mudrost govori
92i doušѧ vašѧ boukъvami krѣpitъ,i duše vaše rečima krepi,
93apostolꙑ že sъ prorokꙑ vьsѣmi.sa apostolima i prorocima svim.
94Iže bo sihъ slovesa glagolѭšteJer oni koji budu pismeni
95podobьni bѫdѫtъ vraga ѹbitibiće kadri vraga ubiti,
96pobѣdѫ prinosѧšte kъ Bogou dobrѫprinoseći Bogu dobru pobedu,
97plъti bѣžѧšte tьlѩ gnoѥvьnꙑѥbežeći od truleži gnojnoga tela,
98plъti, ѥѩže životъ ꙗko vъ sъnѣtela čiji je život kao u snu;
99ne padaѭšte, krѣpъko že stoѩšte,ne padajući, već će krepko stojeći,
100kъ Bogou ꙗvlьše sѧ ꙗko hrabъri,javiće se Bogu kao hrabri,
101stoѩšte o desnѫѭ božіꙗ prѣstola,i stojeći s desne strane Božjeg prestola,
102ѥgda ognьmь sѫditъ ѩzꙑkomъ,kada ognjem bude sudio narodima,
103radouѭšte sѧ sъ anьgѣelꙑ vъ vѣkꙑ,radujući se sa anđelima u vekove,
104prisno slavѩšte Bogъ milostivꙑivečno slaveći milostivoga Boga,
105kъnižьnami vьsega že pѣsnьmiknjigama svim napisanim,
106Bogou poѭšte človѣkꙑ milouѭštю.Bogu pojite ljudi milostivo.
107Tomou podobaѥtъ vьsꙗka slava,NJemu priliči sva slava,
108čьstь i hvala, Božїi Sꙑnou, vꙑnѫčast i hvala, Božjem Sinu, svagda,
109sъ Otьcemь i Svѧtꙑimь Douhomьsa Ocem i Svetim Duhom,
110vъ vѣkꙑ vѣkъ otъ vьseѩ tvari.u vjek vekova, od sve tvari.
111Aminъ.Amin.

Staroslovenski tekst Proglasa sačuvan je i u srpskoj rukopisnoj tradiciji. Prevod Tomislava Jovanovića rađen je prema srpskom prepisu iz treće četvrtine XIII veka, koji se nalazi u rukopisnoj zbirci manastira Hilandara, broj 23, a objavljen je u izdanju Nićifora Dučića.

Preporuka da pogledate emisiju u kojoj raspravljamo o pravoj poziciji Velike Moravije.

https://knihy.herba.sk/prezentacie/proglas-3/22/index.html

Leave a Reply

Za odabrano društvance!

Prijavom na email listu dobijate mail jednom nedeljno i pristup tekstovima rezervisanim za prijatelje sajta.

Hvala, proverite vaš inbox (ili SPAM folder) i kliknite na link da potvrdite vašu prijavu.